Foto: iz otvorenih izvora
Kako izgraditi skladan zajednički život sa starijim rođacima
Zajednički život sa starijim rođacima često zahtijeva iznimnu fleksibilnost, znatno strpljenje i domišljatost od mlađe generacije. S godinama se čovjekov način razmišljanja mijenja, što dovodi do jednog od glavnih problema starosti – gubitka fleksibilnosti u razmišljanju. Stari ljudi vode se idejama i pravilima koja su naučili prije nekoliko desetljeća i od tada su možda izgubila svoje izvorno značenje. Štoviše, problemi počinju s pamćenjem i mišljenjem općenito. Posljedica toga su navike koje se mogu činiti čudnim ili čak nezgodnim, a potreba za pažnjom i brigom s njihove strane osjetno raste.
No, razumijevanjem ovih psihičkih karakteristika starosti moguće je graditi normalan zajednički život, kažu stručnjaci. Ključni element uspješnog suživota je promjena u pristupu komunikaciji – umjesto izravnog pozivanja na logiku koja je izgubila fleksibilnost, treba se okrenuti osjećajima. Općenito, kao iu mnogim drugim situacijama, strpljenje i smisao za humor najbolje pomažu u izbjegavanju napetosti u odnosima sa starijim ljudima.
Komunikacijske tehnike: odmak od logike prema emocijama
Jedna od glavnih karakteristika starijih osoba je gubitak fleksibilnosti u razmišljanju. Starija generacija često se vodi pravilima i idejama naučenim prije desetljeća, a koja su možda izgubila svoju važnost. Izravna rasprava ili logični dokazi o neučinkovitosti ovih pravila mogu samo izazvati uvredu ili napetost.
Stoga, ako ponašanje starije osobe ne uzrokuje štetu, bolje je dopustiti mu da se ponaša onako kako je navikao. Na primjer, ako je baka sigurna da voćna maska izglađuje bore u poodmakloj dobi, to je njeno pravo i nema smisla to poricati.
Koristite humor i strpljenje. U situacijama kada stariji ljudi pokušavaju proširiti svoja zastarjela pravila na vaš život (primjerice, u vezi s učestalošću pranja kose sapunom), pokušajte umjesto svađe metodama vizualne propagande ili laganog humora. Možete entuzijastično govoriti o jedinstvenim svojstvima modernih sredstava ili povući paralele s prošlošću. Također bi moglo pomoći spomenuti da je rijetko pranje kose prije bilo uzrokovano ekonomskim razlozima, a ne brigom za kosu.
Prijem rokade ili prijenos osjeta
Ova tehnika je učinkovit način komunikacije kada starija osoba uporno nameće svoje mišljenje ili savjet koji se ne temelji na logičnim argumentima, već na temelju vlastitih fizičkih senzacija ili dugogodišnjih navika.
Činjenica je da stariji ljudi, gledajući mlađe, nesvjesno projiciraju na njih svoje iskustvo i trenutna fizička ograničenja. Na primjer, ako sama baka osjeća slabost u rukama, počinje se brinuti da ćete sigurno ispustiti tešku limenku mlijeka ako ne uzmete dodatnu vrećicu. Isto tako, osoba koja je gotovo cijeli život provela noseći maramu može fizički osjetiti “hladnoću” u glavi ako izađete van bez šešira.
Kako bi se izbjegao sukob i ublažio pritisak, prijenos osjećaja može djelovati i može pomoći starijoj osobi da osjeti nelagodu koju uzrokuje nekom drugom. Umjesto da se svađate oko logike nošenja šešira ili torbe, pokušajte taj osjećaj prenijeti na njega stvarajući situaciju u kojoj i on osjeća sličnu nelagodu. Odličan primjer je fraza: “Za mene je nositi šešir isto što i hodati bez šala.”
Takva usporedba omogućuje osobi da shvati da vam njegov zahtjev stvara neugodnost koju on sam nikada ne bi želio podnijeti. Ova metoda može pomoći da se brzo i bez uvrede zaustavi stalna “tiranija” savjeta, budući da će starija osoba, nakon što je napustila eksperiment, shvatiti da njezini osjećaji nisu univerzalni.
Promijenite okolinu umjesto da promijenite osobu
Često problemi u svakodnevnom životu koje uzrokuju stariji ljudi uopće ne nastaju zato što su štetni ili tvrdoglavi, već zato što im je fizički teško ponašati se drugačije. Promjene povezane s godinama čine određene aktivnosti nezgodnima: ako osoba ima problema s dohvatom visoke police, vjerojatno će sve potrebne stvari, poput staklenki ili šalica, ostaviti na stolu. Ako mu je teško otići sipati hranu za kućne ljubimce, najvjerojatnije će im baciti komad sa svog stola.
Ovaj je fenomen usko povezan s takozvanim “ponašanjem na terenu” karakterističnim za mnoge starije ljude. Djeluju kao odgovor na trenutne signale koji utječu na njihova osjetila, poput pogleda na prepun stol ili mijaukanja gladnih mačaka. Istodobno, mogu zaboraviti na prioritetne stvari ili važne okolnosti, na primjer, da je pod opran prije pola sata.
Uvjeravanje starije osobe da promijeni takvo ponašanje ili naviku je gubljenje vremena. Mnogo je lakše i učinkovitije promijeniti samu situaciju, odnosno organizirati okolinu oko nje. To znači da osnovne stvari ne stavljate na visoke ili nezgodne police, već na lako dostupna mjesta, kao što su ladice kuhinjskog stola.
Također je važno minimizirati vanjske znakove koji uzrokuju neželjeno ponašanje: nahraniti životinje prije nego što sjednu za stol ili ih zaključati u hodniku. Ova metoda, koja se sastoji u promjeni organizacije prostora, a ne ljudi, pomaže u izbjegavanju mnogih svakodnevnih problema.
Podržavanje interesa kroz komunikaciju
Često možete primijetiti da stari ljudi pričaju iste priče, što često dosadi okolini. Međutim, ovo ponavljanje jasan je signal njihove potrebe za pažnjom i stimulacijom mozga.
Umjesto da jednim uhom slušate priče ili vas ometaju vaše misli, trebali biste pokazati pravi interes. Ključno je postavljati više pitanja o detaljima, a zatim postavljati sve više i više pitanja kako ulazite dublje u sjećanje. Na primjer, umjesto da samo kimate glavom, možete pitati za stari recept, izreke ili rituale koji se spominju u priči.
Ovaj pristup ne samo da otkriva nove, dosad nepoznate zanimljive detalje obiteljske ili kulturne povijesti, već i tjera mozak starije osobe da aktivno radi, vraćajući zaboravljene detalje u sjećanje.
Uključivanje pomaže starijim ljudima da žive dulje
Znanstveno je dokazano da se odumiranje neurona može ubrzati nakon četrdesete godine života zbog njihove neaktivnosti i smanjenja potrebe za shvaćanjem novih informacija. S vremenom, kada se krug uobičajenih aktivnosti, sjećanja i misli suzi, nepotrebne stanice odumiru, a degradacija pamćenja i mišljenja postaje nepovratna. Kako bi se odgodilo starenje i očuvale kognitivne funkcije, mozak mora neprestano raditi.
Dugotrajan i ugodan suživot sa starijim rođacima uvelike ovisi o podržavanju njihove mentalne aktivnosti i stalnoj uključenosti u obiteljski život.
Potraga za izvedivim aktivnostima i integracija u svakodnevni život
Iako često mlađi članovi obitelji žele sve sami preurediti kako starija osoba “ne bi smetala”, to je strateški pogrešno. Naprotiv, vrijedi mu smisliti aktivnosti koje nisu fizički opterećujuće i koje održavaju osjećaj relevantnosti i korisnosti. Osoba zaokupljena poslom nema ni vremena ni mogućnosti stalno promatrati druge i gnjaviti ih savjetima.
Da biste potaknuli mentalnu aktivnost, trebali biste redovito stavljati knjige na stol u blizini omiljenog mjesta vašeg rođaka, razgovarati s njim o onome što je vidio na TV-u ili čak ponuditi da isproba neki egzotičan proizvod koji zahtijeva razumijevanje novog iskustva. Time se osigurava redovit dotok novih informacija i održava neuralna aktivnost.
Što se naši bližnji približavaju starosti, to moramo biti fleksibilniji, strpljiviji i inventivniji u komunikaciji. Tada će život sa starijim ljudima donijeti manje briga i pritužbi.
